I would appreciate any help identifying any error or additional words for this list, please contact me at imanua@yahoo.com. Thank you.
English-Samoan Words
-A-
abandon (forsake) - tu'ulafoa'i, lafoa'i
ability - anava'a
able - e mafai
about - e tusa
above - luga
abound - faula'i
abundance - matalasi
abuse (waste) - fa'asaunoa,fa'amaimau
acceptable - tatau
accepted - taulia
accomplish - fa'amua
accuse -
accustom (familiar) - masani
aciently - anamua
acquinted - masani
acre - eka (Eng)
across - kolosi (Eng)
act - gaoa'i
activities - ga'oioiga
add (join) - fa'aopoopo
administer (supervise) - fa'afoe
adultery - mulilua
advice (counsel) - fautuaga, fautua (v), poloa'i
affected - a'afia
Africa - Aferika (Eng)
afraid - fefe, mata'u
afterwards - mulimuli ane
again - toe, totoe
agreeable (pleased, satisfied) - malie
aimless - ta'a, tata'a (pl)
air - ea (Eng)
airplane - va'a lele (ltr. flying boat)
albino (light coloured) - te'tea
alert (awake) - mata'ala
alive - ola, soifua
Almighty - Silisili Ese
almost (nearly) - toetoe, toeitiiti
alphabet - mataitusi
amazed - ofo, te'i
ambitious - fia sili, fiafa'apito
America - Amerika (Eng)
ancestors - tupuaga, tua'a
anchor - taula
angel - agelu (Eng)
angry - ita, to'atama'i, toasa
animal - manu
ankle - tuli, tapuvae
annoint with oil - fa'au'u
announcement - folafolaga
answer - tali
ant - loi
annus - tomo
apart - vava, vatele, valava
apologise - fa'atoese, fa'amalulu
apostle - aposetolo (Eng)
appear - fa'aali
apple - apu (Eng)
appointment - tofi
apportion - fa'asoa
April - Aperila (Eng)
Arabia - Alapi (Eng)
archipelago - atumotu
arm - aulima
arise - tula'i, tutulai (pl)
armpit - ao'ao
around (circuit) - ta'amilo, fa'ata'amilo
arrive - tau, o'o
arrive (reach) - taunu'u, faataunu'u
arrow - a'u
argue - fenau, misa
arrogant - fiapoto
ashamed (embarassment) - ma'asi'asi, ma
ask permission - fa'anoi
assay (composition) - tusiga tala
assemble (gather) - aofia, fa'apotopoto
assembly (gathering) - fa'apotopotoga
assist - fesoasoagi
assumed - faapea
astray - se
atonement (atone) - togisala
attempt (try) - taumafai
August - Aukuso (Eng)
Australia - Ausetalia (Eng)
authority (power, rule) - pule, mana, pule'aga
available (job opportunity) - avanoa
avenge - fa'afetaui
avoidable - ma'alofia
awake, to - ala
awesome (dreadful) - mata'utia
awhile - nanei
axe (hatchet) - to'i
-B-
baby - tama me'ame'a, pepe (Eng)
back - tua
backward (backslide) - solomuli
backwoods (mountain side) - vao, uta
backyard - tu'afale
bad - leaga
baffle - fa'apalo
bail out a canoe - ta'ta, asu
bait - ma'unu
bake - tao, tunu, fa'avela
bald - tula, ulupo'o
ball - polo (Eng)
ballot (vote) - palota (Eng)
banana - fa'i
banana, bunch of - aufa'i
banana patch - tagafa'i, taufa'i
band (music) - aufaaili
bank - fale'tupe (ltr. money house)
baptism - papatisoga (Eng)
baptize - papatiso (Eng)
bare - gao'gao
bargain - fa'atau
bark (of dog) - ou
barrel (keg) - paelo (Eng)
barrow - fa'anoi, nono
bashful (shy) - matamuli
basket - ato, ola
bat - pate (Eng)
bat (flying fruit eating bat) - pe'a
bathe - ta'ele, fa'amalu, au'au
bay - faga
beach - matafaga
beard (moustache) - soesa, ava
beat - fasi
beautiful - matagofie
because - ona ua
beckon (call a meeting) - taalo
bed - moega, tofaga
beg - aisi, fa'atoga, ole, aioi
begin - afua, amata, fuata'i
begging - aisiga, fa'atoa'ga, olega, aioiga
behavior (conduct) - amio
behind - tua
behold - fa'auta
believe (accepted) - talitonu, mautinoa
bell - logo
belly - manava
below - lalo
beloved (sweetheart, dear) - pele
belt - fusi pa'u
bend (curve) - fa'api'o
beside (side of something) - tafatafa
best (greatest) - sili
bet (gamble) - peti (Eng)
betray - fa'alata
between - le va
Bible - Tusi Paia (ltr. Holy Book)
bid farewell - fa'amavae
big (large, great) - te'le, tetele (pl)
bind (tie) - saisai, noanoatia, nonoa
bird - manu lele
bird singing - tausani
birthmark (a mark/spot) - ila
biscuit - masi
bishop - epikopo (Eng)
bite - gali, uu
bitter (sour) - o'ona
bind (tie up) - noanoa, saisai
black - uli'uli, uli
bless - fa'amanuia
blessing - fa'amanuaiaga
blessings (luck, fortune) - manuia
blind - tauaso
blinds - pola
block - taofi
blocked (obstructed) - poloka (Eng)
blood - toto, ele'ele, pala'pala
blow (horn) - ili, feula
blue - lanu moana
blunt - matatupa, tulali
blur (dim, indistinct) - nenefu
boast - mimita
boastful - mitamitavale, gugutu
boat - va'a
boat (long boat) - tulula
boat (canoe) - pao'pao
boat (double canoe) - alia
body - tino
boiled-food - saka
bonds - noanoaga
bone - ivi, ponaivi
bonito - atu
book - tusi fai'tau
born - fanau
bottle - fagu
bottle, hot water - fagupa'u
bottom - ta'ele
botton - fa'amau
boundary - tuao'i
bouquet - fatu, teu
bouy - pole (Eng)
bow down - ifo, punou
bowl (made of wood) - tanoa
box - pusa (Eng)
boxing - fusu'aga
boy - tama
bracelet - taulima
brain - faiai
branch - maga
brand rail (bird) - ve'a
brave (courageous) - toa, loto tele
bread - falaoa vela
breadfruit - ulu
break - fati, ta'e, tofi, motu
break to pieces - ta'ei
breast - aususu
breath - manava
breeze - savili
breezy - saviligia
bridegroom - faiava
brilliantly white - sinasina, pa'epa'e
bring, to - au'mai
bring to pass, to - faataununu
Britain - Peretania (Eng)
brittle - ma'ale'ale
broken (discontinued) - motusia, gau
broom - salu, pulumu (Eng)
brother (boy's brother) - uso
brother (girl's brother) - tuanane
brown - lanu ena'ena
bubble (boil, spring, swell) - pupuna
bucket (pail) - pakete (Eng)
build - fau
build up, to - atina'e
bullet - ututau, pulu
bunch - fuifui
bundle - ta'ui
burden (responsibility, carry) - avega, amo, tau'ave, uta
burdened (oppressed) - mafatia
burn (fire) - mu, mumuga(v), tafu
burning - fa'amu, susunu, susunuina (pl)
bury (cover up) - tanu
bus - pasi (Eng)
bush (weeds/vegetations) - vao
busy - pisi (Eng),
but (netherless) - peita'i, ae peaita'i
butt - muli
butter - pata (Eng)
buy (sell) - faatau
-C-
calamity - mala
calender - kalena (Eng)
call (summon, shout) - vala'au, logo
calming (peaceful, confident) - to'a
camera - mea'pue'ata (ltr. thing to capture image)
cane (staff) - to'oto'o
canyon (valley, ravine, chasm) - vanu
capable (qualified, able) - agava'a, mafa'i
capsize - sa'e, noto
capture - pu'e
car (wheeled vechicle) - ta'avale (ltr. rolling)
careful - fa'aeteete
careless - so'ona fai
carnal (worldly, mortal) - fa'aletino, fa'alelalolagi
carry under the arm - afisi
carry a burden - fa'afafa, fa'autagia
carry a load on one's back - fafa, amo, molio'o
cat - pusi (Eng)
catch (seize, capture) - pu'e, sapo
cause - mafuaaga, i'o, a'a
cave - ana
celebration - fiafiaga
cent - sene (Eng)
center (middle) - moa, totonugalemu
centipede - atualoa
ceremony - sauniga
certainty - mautinoa
chain - filifili
chair - nofoa
chalk - penisina (ltr. white pencil)
change (exchange, substitute) - sui
chapel - fale'lotu (ltr. church house)
charcoal - malala
chase - tuli
chase away (drive away) - tuliese, tulieseina (pass)
chat (talk, converse) - talanoa
cheap (inexpensive) - taugofie
cheek - alafau
cheese - sisi (Eng)
chest (body) - fatafata
chewing gum - pulu
chicken - moa
chief, talking (orator) - tulafale, failauga
chief (lord) - ali'i
chief, high - tamali'i
child - tama
child (small boy) - tamaitiiti
child (small girl) - teineitiiti
child (adopted) - tamafai
children - tama'iti, fanau
chilly (cold) - ma'alili
chin - auvae
China - Saina (Eng)
choice - filifiliga, faitalia
choose (select) - filifili
Christian - Kerisiano (Eng)
church - lotu, ekalesia (Eng), taulaga
church house - fale sa, fale lotu
church service - taulaga, sauniga lotu
cinders - motumotu, fasila'au
cinema (movie) - tifaga, muvi (Eng)
circular - lapotopoto
circumcised - peritomeina (Eng)
circumscribe - fa'ata'amilo
circumnavigate - fa'ata'amilosaga
city - a'ai, nu'u
clap - pati, po
clarify - fa'amanino, fa'amatala
clash - fa'afeto'ai
class (school) - vasega
clay - ele
clean - ma'ma, fa'ama'ma (v)
clean-up - tapena
clear (clean) - fa'ama'ma
clear (the rain stopped) - momoa
clearly (certainly) - tino
cliff (steep) - tofo
climb - a'e
cling - fa'apipi'i
clip - o'ti
cloak - sulu, ie
close (shut) - tapuni
close (forbid, deny) - pupuni
cloth - ie
clothes - ofu, lavalava
cloud - ao
cluster of plants - pu'e
coat - peleue
cockroach - mogamoga
coconut cream - pe'epe'e
coconut husk - pulu
coconut plantation - toganiu
coconut tree (nut) - niu (popo)
coincide (agree) - fetaui
cold - malulu, ma'alili
color - lanu
collect - faaputuputu, toloa'i
college - kolisi (Eng)
collide - feagai
comb - selu
come - sau, su mai, afio mai,
maliu mai, o mai (pl)
comedy - faleaitu
comfort (cheer) - fa'amafanafana
command - poloa'i
commandment - poloa'iga
communicate - fa'afeso'otai, so'o
compare - fa'atusa
compass - tapasa (Eng)
compete (rivals) - tauva
competition (contest) - tausinioga
complain - faitio
complete - mae'a, atoa, ma'opo'opo, atoatoa
complete, to - fa'a'atoatoa
complicated - felefele, gaogaosa
concluded - mavae, fa'auma
condemnation - nofosala
conduct - aga
conduct, bad - amioleaga
conduct, good - amiolelei
confound (confuse) - fa'afememea'i
confront - fa'afesaga'i, fa'asaga
confrontation (opposite) - fa'afeagai
confused (confounded, perplexed) - fememea'i
congeal (coagulate) - to'a
congratulation - malo
congregation (assembly) - fa'apotopotoga
connect (join) - feso'otai, soso'o
connection (union) - so'otaga
conquered (subdued) - to'ilalo, faiaina
consecrated oil - suau'u pa'ia
consider - taga'i
consider (meditate) - mafaufau, manatu
considerate - utugia
conspire (decide secretly) - pulepule, taupule
contention (argument) - fefinaua'iga, finauga
contest (race, competition) - tauvaga
continually (unremittingly) - saga, pea, soo, atili
continue - vava'u, fa'aalualu, fa'aa'ea'e
contribution - sao, sua
convenant (agreement) - feagaiga
conversation (discussion) - talatalga
converse - fetau talata'i, talanoa
convey in person - molitino
convey (send) - momoli
cook - fa'avela, tunu, tao, saka
cooked (food) - vela
cool (calm, soft, shaded) - ma'lu
cooling - fa'amalulu
cooperate - felagolagoma'i
copper (brass) - apa'memea
copra - popo
cork (plug) - momono, pupuni
corner - tulimanu
corn - saga (Eng)
correct behavior - agatonu
correct (straighten) - fa'asa'o
correct - fa'atonuina, fa'asao
cotton - vavae
cover - ufi, afu (n)
covering - ufiufi
cover sheet - ie afu
cover-up - fa'aufiufi
cough - kale
count - tau, faitau
countable (comprehensible) - masino
countries - atulaulau
country - atunu'u
cousins - tausoga
cattle - povi (Eng)
coward - palaai, matavale
crab - pa'a
crack - foa, tata'e, ta'e, tae'i, isi, vate
crawl (creep) - totolo, tolofia (pass)
crawling - tolotolo
crayfish - ula tai
create - foafoa
creation - foafoaga
credit (debt) - aitalafu
crew of a boat - auvaa
criminal (prisoner) - pago'ta
crippled (lame, disabled) - pipili
criticize - faitio, fai pona
crooked (distort, dishonest) - pi'o, pio'pio, fa'api'opi'o
crooked leg - vaepi'o
crop - fuata
cross - satauro (Eng?)
crossroads - fetau la'igaala
cross-over - sopo, pasi (Eng)
crow - vivini
crown (wreath, headdress) - pale
crucify - fa'asatauro
cruel (unkind) - agaleaga
cruel (oppressive) - sau'a, fa'asau'a
crush (pound) - nuti, nutipala
cry - tagi, tutulu (resp)
curly (kinky) - migimigi
curse - fetu'u, fa'afano
cursed - fa'afanoga
curtain (veil, partition) - pupuni, pola
custom (habit, popular) - tu, aganu'u
customary - masaniga
cut - tipi, sogi, va'e, o'ti, sele
cut off (separated) - vavae'eseina, vavae
-D-
dance - siva, luelue, saa
dark - pogisa, fa'apouli
daughter (of a man) - afafine
day - aso
days of yore - na onapo, aso anamua
daytime - ao
deacon - ti'akono (Eng)
dead - oti, mate, maliu
dead (plant or animal) - pe
deaf - tutuli
death - maliu (resp), oti, mate
deceitful - fa'a'ole'ole
deceive - o'ole, fa'atoga, fa'aseseiga
December - Tesema (Eng)
decide - filifili
decision - tonu, faatatau
declare plainly - ta'utino
decorate - teu
deep (depth) - loloto, vavau
deep (how low) - maulalo, lele'i
defeated (beaten, lose) - faia'ina, faatoilalo
defecate - ti'o
delay - faatuai
delirious - fasa
deliver - fa'ao'o, fa'ailoa
delta - mulivai
demon - temoni (Eng)
deny (refuse) - fa'afiti
depart (leave, rid) - te'a, tuuvaa
depart in displeasure - teva
desert - toafa, naumati
desire (wish) - mana'o, naunau, maoi
desire (lust) - tu'inanau
desired - mo'omia, fia (prefix)
destination - taunu'uga
destitute - naumati
destroy (demolish) - fa'aumatia, talepe
determination - finafinau
devil - tevoli (Eng)
dew - sau
die - oti, fano, mate
difference - ese'esega
difficult - faigata
difficult to say or pronounce - ta'uga'ta
dig - eli, vane
dignify - fa'amamalu, fa'amatai
diligent - filiga, maelega
dim (hazy, vaque, unclear) - faanenefu
direction - ala
dirt - ele'ele, pala'pala
dirty - ele'elea
disappear (out of sight) - nimo
disassemble - malepe
disaster (miserable) - malaia
discard (throw away) - tia'i
disciple - soo
discuss - finau
disgrace - fa'apa'u
dish - ipu
disliked (hated) - inosia
dismissed (depart) - tu'ua
disobedient - vaoga'ta, fa'alogogata
disperse - ta'ape, ta'ape'ape
display - fa'alialia
disrespectful - fa'alepopoi, fa'alemigao
distress (affliction, torment) - puapuaga, tuatuvale
distressed (pained, tormented) - puapuagatia
distressed (over love) - mutimutivale
distribute - tafatufa, faasoa
disturbed - vevesi
dive - tofu
divide of inheritance - tofitofi, tofi
divide (partition) - vaevae, vavae
dizzy (nausea) - niniva
do - fai, gaosi
doctor - foma'i
dog - maile, uli, taifau
doing (making, method) - faiga
donation by family - fa'amomoli
don't - aua, soia
don't know - ta'ilo
door - fai'toto'a
doubt (suspicious) - masalosalo
doubtful - ailoga
down - lalo
draw-near - so'so
draw water (boat) - asu
dream - miti
dress - fa'a'ofu
drill (to wind, to bore) - vili
drink - inu (v), mea'inu (n)
drip - sisina, tului
drop - palasi
drowned - malemo
drumsticks - auta
drunk - o'na
dry - matutu, mago
duck - pato (Eng)
duty (task) - tiute (Eng)
dwelling place - nofoaga
dynamite - fana i'a
-E-
each (everyone) - ta'itasi
ear - taliga
early rise - usu po
earnest - to'aga, naunauta'i
earth - lalolagi
easily anger - itagofie
East - Sa'sa'e
eastward - gaga'e, sasa'e
easy - gofie, faigogie
eat - ai, tausami, taumafa, va'o (impolite)
ebrace - opoopo, fusia
edible - ai'na
egg - fuamoa
eight - valu
eighty - valusefulu
elbow - tulilima
elder - tagata'matua
elderly (old) - matua (also suffix)
elderly woman - lo'omatua
elderly man - toea'ina
electric - elekise (Eng), uila
elope - avaga
embarass - ma, mataga
embrace - opo'opo
empty (deserted) - gaogao
encicled - fa'ata'ali'oli'o, fa'ali'oli'o
encounter - feiloa'i
encourage - fa'alototele
encourage (force) - fa'amalosi, u'una'i
end (terminate) - i'u, gata
endear - fa'apelepele
ending - i'uga, fa'apito
endure - fa'apalepale, tulu'i
endure long - fa'afualoa
enemy - fili
engagement - tusiga
engrave - togitogi
engraving - togitogia
enlightened (understanding) - fa'amalamalama
enlist (take an oath, to swear) - tauto, tautoga
enough - ua lava
enroll - fa'aulu
enslave - fa'apologa, nofopologa
entangle - tala, talatala
enter (building) - ulufale, ulutotonu
entertain - osi, fa'afiafia
entice - fa'alatalata
entire (complete) - atoatoa
entrails (intestines) - fa'ai
environment - si'osi'omaga
epidemic (sickness) - fa'ama'i pepesi
equate - fa'atusa, tusa
erase (choke, strangle) - titina, tape
errand (task, mesage) - fe'au
establish - fa'atu
established - fa'atumau
eternity - fa'avavau
Europe - Europa (Eng)
evening - afi'afi, ao'auli
evidently - fa'aaliatino
exalt - fa'a'e'a
examine (to inspect) - iloilo, su'esu'e
example - fa'ata'ita'iga, fa'aa'oa'oga
exceedingly (extravagantly) - atili, folasi
excellent - ma'eu
except (unless) - vagana, se'iloga
excessively - anoanoa'i
exchange - fesuia'i
excuse me - tulou lava
exhort, to (to advise) - apoapoa'i
exhortation, an - apoapoa'iga
exile (prison) - toese
exit (building) - ulufafo
expensive (costly) - tauga'ta
explain - fa'amatala
explanation - fa'amatalaga
explode (burst) - pa, fa'apa
extend - fa'aso'o
extinguish (kill) - ti'nei, titina, ta'pe
extract - fa'i
eye - mata
eyes close - mata moe i'ini
-F-
face (eyes) - mata, foliga, fofoga, fela (impolite)
faded (cloth) - matafi
faeces - tae
faint - matapogia
fair - feololo
fair weather - laofie
fairy tale - fagogo
faith (belief) - fa'atuatua
faithful - fa'amaoni
fall - pa'u, to'ulu, sulu, pa'uu
false witness - molimau pepelo
family - aiga
family leader - matai (titled)
famine - oge, mativa
famous (renowed) - lauiloa, tauta'ua
fan (cooling fan) - ili (n), tapili, aloalo, fuefue
far - mamao
far apart (widely spaced) - vavamamao
farewell (parting) - fa'atofa, soifua, fa'amavaega
fast (quick) - vave
fast (go without food) - anapogi
fat (size) - puta, lapo'a, peti, pepeti (pl)
father - tam'a
fault - pona
fault finding - va'ava'ai pona, fai pona
favorite - ma'oi
favortism - fa'a'au'au
fear (afraid) - fefe
feast - aiga, taumafataga (resp)
February - Fepuari (Eng)
feed - fafaga
feed on milk - fa'asusu
feel (emotion) - loto
feel (touch) - tago'tago
feet - vae
fetch - a'ami, a'apo
fierce (wild, savage, vicious) - fe'ai
fight - fusu, tau
Fiji - Fiti
fill (to fill up) - utu, faatumu
filthy (vulgar) - palauvale, upuleaga
finality - gataaga, i'uga
fine - sala, fa'asalaga
finger - tamatama'ilima
fingernail - atigilima
finish (completed) - uma, maa'e
finish ( the end) - muta'aga
finish, to - fa'a'uma, fa'amaae'a
fire - afi
firewood - alala, fafie
firm (steadfast) - mau, mausa'lo, tumau
firmanent - va'nimonimo
first - muamua, mua'i, uluai
first-born - ulumatua
fish - i'a
fish (dine on raw fish) - ota
fish (wrap of cooked) - a'fi
fish bate - maunu
fish hook - matau
fishing - faiva, fagota, sausau
fishing line - manoa faiva
fishing pole - ofe
fit - ofi
five - lima
flag - fu'a
flash - emo
flashing - emo'emo, e'emo
flashlight - mo'li'uila
flat (pane) - sa'lafalafa, ma'folafola
flatter - fa'avi'ivi'i, taufa'ase'e
flee (escape) - sola
fleet - fu'a
flesh - a'ano
flip - tafiti
floating - opeopea
floor - fola
flourish - olaola, uluola
flow - tafe
fly - lele, felelei (pl)
fly (insect) - lago
fold - gaugau
fold-arms - pi'ilima
follow - mulimuli
food - mea'ai, to'anai'i, ava
fool (imbecile) - vale
footprint - tulagavae
foot (body part) - vae
foot (measure) - futu (Eng)
forbid (prohibit, curfew) - vavao, faataga, faasa
forbidden - tapu
forest - vaomatua, togavao, gauta
forehead - muaulu
forever (eternally) - fa'avavau
forget - galo
forgotten - fa'agalo
forgetful - fa'agalogalo
forgive (pardon, freed) - fa'amagalo, magalo
forget - galo
fork - tui
foundation (constitution) - fa'avae
four - fa
fourty - fa sefulu
fountain (spring) - punavai, vai puna
free (unconstrainted) - sa'oloto, faitalia
freedom (liberty) - sao'loto, sa'olotoga
fresh (unsalted) - magalo
from - mai
front - luma, tai
Friday - Aso Faraile (Eng)
friend - uo
friends, to make - fa'auo
friendly - masani
friendly-call (boy or man) - sole
friendly-call (girl or woman) - suga
frighten (intimidate, threaten) - fa'amata'u
frown (sulk, pout) - fa'a'u'u
fruit - fua
full - tumu, tutumu (pl)
full (from eating) - ma'ona, laulelei
funnel - fa'atumu
funny - malie
future - lumana'i
-G-
game (sport) - ta'aloga
gaze - tepatepa
gaze (stare) - pulato'a, tulimatai
genealogy - gafa
generation - tupulaga
generous - matamau
ghost - aitu
girl - taine
give - avane, avatu, tu'umai
glance - tepa
glass (eye glasses) - tioata
glory (dignity) - mamalu
go - alu, o (pl)
go about - fealua'i
goal - sini, tini
goat - o'ti
God - Atua
gold - aulo, auro
good - lelei
Good Bye - Tofa, Suifua
good-mannered - tausa'afia
Gospel (Good News) - Tala Lelei
gossip - faitala
gout - gugu
governed - pulea
government - ma'lo
governor - kovana (Eng)
grace - tunoa, alofa tunoa
grade (marks - exam) - togi
grain (wheat) - saito
grapes (grapevine) - vine (Eng)
grasp (touch) - u'u, tago
grass - mutia
grasshopper - se
grave (tomb) - tuugamau
gray - lanu efu'efu, sina
grease (lard) - ga'o
greedy - fa'alotoloto
green (color) - lanu mata, lanu lauava
green fruit (uncooked) - mata, lau'ava
grey hair - sina
groan - oi
grove - togala'au
grow (occur, happen) - fa'atupu, tupu, tutupu
grub - afato
grumble - tomumu
guess - taumate, mate
guilty - sala
guitar - kitara (Eng)
gun - fana
-H-
habit - masani
hammer - samala
hand - lima, a'ao (respect)
handkerchief - solosolo
handle - mulu
handsome - aulelei, manaia, lalelei
handwriting - tusilima
hang - tautau
hair - lau'ulu
hair (feathers) - fulufulu
haircut - sele lau'ulu
halfcaste - afakasi
harbor - taulaga
hard (tough) - malo
hard (hardness) - ma'a'a
hat (cap) - pulou
hate - ino'ino, feitaga'i, feisa'i
haughty (contemptuous, frown) - fa'asiasia
head - ulu, ao, fa'aao (leader)
head towards, to - aga'i
heal - fofo
healthy - manuia
heap (mound) - faupu'ega
hear (listen) - fa'afofoga, fa'alogo
hearing - fa'alogologo
heart - fatu
heart broken - momomo
heat, to (hot) - fa'avevela
heathen (unchristian) - fa'apaupau
heaven - lagi
heavy - mamafa
heel of the foot - mulivae
heir - suli
hell (hades) - seoli (Eng)
hello - talofa
help - fesoasoagi
here - i'inei
hide (secret, conceal) - fa'alilo, na'na
high - sili
hill - mati'e, maualuga
history - tala fa'asolopito
hit (pound, knock, strike) - tu'i, fusu, ta, fasi
hoist - sisi
hold - u'u, pipi'i
hole - pu, lua
holy (sacred, dignified) - paia, mamalu
Holy Spirit (Holy Ghost) - Agaga Paia
homage - vivi'i, viivii, faaviivii
hook - matau
hop (skip) - musa
hope (expectation) - faamoemoega
hopeful - faamoemoe
horse - solofanua
hospital - fale'ma'i
host (to receive as guest) - talia
hot - vevela
hour - itula
house - fale, maota (chiefly)
how - fa'apefea, fa'afefea
humanity - tagatanu'u
humor - tausua, fa'ataulaitu
hundred - selau
hunger - mole
hungry - fia ai
hunt (chase) - tuli, tutuli
hunting - fanafana
hurt - ti'na
hurricane (storm) - afa
hurry (haste) - fa'avave, fa'atopetope
husband - toa'lua, taane
hymn - viiga
-I-
I - Oute
ice - aisa (Eng)
idiotic - soso
idle - nofonofovale
idol - tupua
if - afai
ignite (start a fire) - tutu, tafu, pusa, fa'amu
image - foliga
imitate - fa'aa'oa'o, fa'ata'ita'i
immature (green fruit) - moto
immerse - fa'atofu, lelemo
implore - ai'oi, fa'atauanau
improper - fa'aletatau
impudent - tautala'ititi
in - totonu
incite - fa'aoso
indebted - nofo aitalafu
indented - omo
India - Initia (Eng)
infamous - ta'uleagaina
infected (contagious, stained) - pisia, pipisi
influenced - tosina
inherited - tuufaasolo
ink - vaitusi
inland direction - ga'uta, iuta
inside - totonu
insignificant (trivial,inferior) - fa'atauva'a
insist (strive, persevere) - tausisi, taumafa'i
instruct - fa'atonu, poloai
intelligent - atamai
intercept (interrupt) - fa'afesalavei
interest on an account - tului
investigate - su'esu'e
investigation - su'esu'ega
invite - vala'au
invitation - vala'aulia
involved - a'afia, solofia
iron (metal) - u'amea
iron clothes, to - auli
irritable (easily angered) - itagofie
island - motu
itch (itchy) - mageso
-J-
jail - fale puipui
January - Ianuari (Eng)
Japan - Iapani (Eng)
jealous (envious) - fua, matau'a, losilosivale, mutivale
Jews - Au Iutaia (Eng)
join (bring together) - soo
joint (knot in wood) - pona
joke (jest) - taufaalili, taufa'ase'e, ula
journey (trip) - malaga, ta'amilosaga
joy (happy, pleased) - oli'oli, fiafia
Judea - Iutaia (Eng)
judge - fa'amasino
judgement (a trial) - fa'amasinoga
July - Iulai (Eng)
jump - oso
jumpy - fe'osofa'i
June - Iuni (Eng)
Jupiter - Iao (*)
-K-
kill - fasi'oti, ta'mate, ta'pe
kind (type, veriety) - itu'aiga
kind (generous, benevolence) - agalelei, fealofani
kindling - fasilaau
king - tupu, Tui
kingdom (government) - malo
kingly - fa'atupu
know - iloa, silafia
kiss - sogi, kisi (Eng), feasogi
kitchen - umu kuka
knee - tulivae
kneel - to'otuli, tootuli
knife - naifi (Eng), pelu, agaese
knot (lashing) - nonoa
know (to understand, to see) - iloa, silafia
knowledge (intelligent) - poto, atamai
Korea - Kolea (Eng)
-L-
ladder - apefa'i
lady - tama'ita'i
lake - vai tuloto
lamp - mo'li
land property - fanua, lau'ele'ele
land (soil) - eleele, fogaeleele
language - gagana
lantern - molimatagi
last (end, final) - fa'ai'u, tupito
last (position) - mulimuli, muli
last night - anapo
late (out of date, obsolete) - tuai, siliga
laugh - ataata
laundry - tagamea
law (rule) - tulafono
lazy (weakness) - pai'e, auga'ta
lead - ta'ita'i, ta'ita'iina (pass)
leader - ta'ita'i
leadership (administration) - pulega
leaf - lau
leak - tutulu, sisina, mama
lean (against something) - fa'ae'e
left-handed - agavale
left-side - tauagavale, agavale
leg (foot) - vae, aao
legislator - faipule
leisure (play) time - eva, tafao
lemon (lime) - tipolo
letter (book) - tusi
lick - etoeto, eto
lid - tapuni
lie - pepelo
life - ola, soifua
lift - sa'e
light (shine) - malamalama
light (weight) - ma'ma
lighted (dawn) - malama
lighting - uila
like - pei
like that - fa'apena
like this - fa'apenei, fa'apea
limit (set bounds) - tapula'a
limp, to - e'tu
liniment (salve) - vai mili
liquid (juice) - sua
listen (hear, perceive) - faalogo
little (small) - iti'iti, laiti (pl)
live together out of wedlock - nofo faapouliuli
liver (organ) - ate
lizard - mo'o, pili
load - uta
loaded - u'a
lobster - ula, ulavai
lodge - api
long - umi
longlasting - anagata
longing (desire) - mo'omo'oga
look - va'ai, tagai, tilotilo
look for fault - va'avaai pona
loose - losi
lord - ali'i
louse (flea) - utu
loathing - inoino
love - alofa
loyal (honest,trustworthy) - fa'amaoni
lumpy - patupatu
lungs - ma'ma
lust (passion) - tu'inanau
lying to boast image - matanana
-M-
maggot - ilo
mail - meli (Eng)
mailing address - tuatusi
maimed (amputated) - mutu
make (produce, build) - gaosi, fai
make haste - fa'anatinati, fa'avave
male - po'a, tamatama
man - tamaloa
mango - mago
many - to'atele, tele
March - Mati (Eng)
marked - fa'ailoga
maroon (reddish purple) - pauli
marriage (wedding) - fa'aipoipoga
married couple - ulugali'i, ugali'i
marry - fa'aipoipo, nofo tane
massage - fofo
mast (boat) - tila
masticate - mamu
mat - fala, pola
matches - afitusi
mature - matua
May - Me (Eng)
maybe - sei iloga
mayor - pulenu'u
me - o a'u, o ita
meal - aiga
meaning - uiga
meek (gentle) - agamalu
measure, to (to weigh) - fua
mediator - puluvaga
medical surgery operation - tipiga
medicine - vaila'au
meet - fa'afetaiai, fetaia'i
meeting - fono, fonotaga
memorial (to remind) - fa'amanatu
memorize - tauloto
mention (tell, pronounce) - fa'alau, ta'u
merchant (storekeeper) - fa'atauoloa
message - molimau, sa'vali, feau
messenger (ambassador) - savali
midst - taulotoaiga
middle - ogatotonu
mile - maila (Eng)
milk - suasusu
mingle - mafuta, fa'atasitasi
minister (pastor, preacher) - faifeau
minute - minute (Eng)
miracle - vavega
mirror - fa'ata
mischievous - ulavale
misconduct - masei
misunderstanding (at odd) - masesei, maseiga (n)
misinterpret - fa'auigaese
mislead - fa'asese, fa'atogafiti
mismanaged - fa'aletonu
miss (separated) - misi (Eng)
miss - ela, pa'ela
mission - misiona (Eng)
mist - puao, usa
mistreatment - fa'asaunoa
misunderstand - fa'alogoese
mix - fefiloi, palu
mixed - fenumia'i
mock (ridicule) - a'amu, tauemu
molar (tooth) - gao
Monday - Aso'gafua
money - tupe
money-collection - saogatupe
month - masina
Moon - Masina
morning - taeao
morning, this - ana'taeao
mosquito - namu
mother - tin'a
mountain - tuamauga
mouse - isumu, iole
mouth - gutu
move - gaoioi, migoi
muddy (dirty, filthy) - palapala
mulberry tree - pulu
Murcury - Filo (*)
murmur - muimui, tomumu, faameo
muscular - masoa
my goodness - tafefe
-N-
nail, building - fao
name - igoa, suafa (resp)
named - fa'aigoa
narrow - lauitiiti, lauiti, va'api'api
nature - natura (Eng)
navel - pute
navigate a boat - seu
near (closeness) - latalata, valatalata
nearly (almost) - tai
neck - ua
neckless - ula
necktie - fusi ua
needle - nila (Eng)
needlework (sew) - su'isu'i
neighbours - tua'oi
nerve (blood vessel, cord) - uaua
net - upega
new - fou
newspaper - nusipepa (Eng)
nine - iva
ninety - iva sefulu
night - po, po'uli'uli
night (late night) - valuapo
no - leai, aua
nodding - geno
noise - pa'o
noisy - vava'o, pa'o, pisa
North - Matu
northern - tu i matu
nose - isu
note book - api
noticed, to be - otagia
now - nei, lenei
November - Novema (Eng)
nowadays - onapo nei
number - numera (Eng)
nurse - teine tausi ma'i
-O-
oar (paddle) - foe, lapa
oath (swearing) - tautoga
obedient - augofie
obey (respect) - a'ava, usitai, ana'ana
object (oppose) - fa'atu'iese
obtain (get) - maua
occupation (calling, trade) - faiva
occupied (busy) - fa'alavelavea
ocean - moana, vasa, vasaloaloa
oceanside - tai
October - Oketopa (Eng)
octopus - fe'e
odour (scent) - manogi
offensive (annoying) - soe'sa
offer - foa'i
offering - lafoga
office - ofisa (Eng)
offspring (decendant) - fanauga
often (repeatedly, frequently) - so'o, atulasi
oil - suau'u, fa'asuau'u (v.t.)
ointment, to apply - nini
old - matua
one - tasi
onion - aniani (Eng)
open - tatala, fa'amatala
open (disassemble) - matala, tala
opening - matala, tatala
openning, to make an - fa'aavanoa, fa'amatala
open wide - faamaga
opinion - taofi
oppress (tyranical) - fa'asaua
or - po'o
orange (fruit) - moli
orange (color) - lanu moli
orator - failauga
order (instruction) - fa'atonuga
organisation - fa'alapotopotoga
organise - faatulaga
organised - ma'opo'opo, a'toa'toa
originate (cause) - mafua, pogai, ala, fua
other - nisi, ni isi
out - fafo
outcry (shouting) - pisapisa'o, au'e
outerspace - va'nimonimo
outside - fafo
oven - oveni (Eng)
-P-
pacify - fa'alaulelei, fa'amolemole
pack (keep) - teu
pack - avega, uta
paddle - foe (n), alo (v)
pagan - faapaupau
page - itulau
pain (distress) - ti'na, tiga
paint - vali
pale - sesega
palliate - fa'amama
palm - alofilima
palpitate - gatete
paltry - fa'atauva'a
pang - tigatia
pant - gaga'e
pants - ofu'vae
papaya - esi
paper - pepa (Eng)
parable - fa'ataoto, muagagana
paramount - silisili
parasol - fa'amalu
parcel - afi
parch - fa'avevela pau
pardon me (excuse me) - tulou, tulouna, fa'amagalo
pare - fisi
parents (progenitors) - matua, tupulaga, tuaa
parley - fetalaiga
parry - memei
parsimonious - limavale
parson - faifeau, failauga
part - vaega, tufa'aga
partial - fa'apito
parting - fa'amavaega
participate - aumea
partition (wall) - puipui, pupuni, vava'ega
partner - paaga (Eng), to'alua
pass - ua tea, pasi (Eng), sopo
pass-through - ui
passage - ala
passenger - auoso
past - mavae atu
pastime - fa'ata'aloga
pastor - fa'afeagaiga
pate - tumutumu'ulu
path - ala
pathway - ala
patience - onosa'i
patriotism - lotonu'u
patron - fa'atama
paucity - itiiti
pavement - paepae
paw - lima
payment - totogi
pay - totogi, taui
peace - filemu
peak - tumutumu
peal - ta'alili, gogolo
pearl - penina (Eng)
pebble - ili'ili
peck - to'ito'i
pedigree - laugafa
peel - pa'u (n), fisi (v), fo'e (v)
peep - tilotilo
peevish - itagofie, tagivale
pelt - fetogi
pen - ballpoint - peni (Eng)
pen - fountain - peniutu (Eng)
penalty - sala
pencil - penitala (Eng)
pending - fa'atonuaga
penetrate - ati
peninsula (cape) - tolotolo
penitence - salamo
pensive - fa'anoanoa
penury - mativa
people - o tagata
peradventure - atonu
perceive - iloa
percel (package) - afifi
perch - tula, i'o
perdition - malaia, maumau, fa'alata
perfect - atoatoa, sao lelei
perform - fai
perhaps - afa'apea, atonu
period of time (space of time) - vaitaimi
perish - fano
perjury - tauto pepelo
permanent - tumau
permitted (allowed) - taga, fa'ataga
permit - sao
perpetual - fa'avavau
perpetuate - fa'atumau
perplex - lotomamafa
perplexed - fememea'i, atuatuvale
perverse - fa'api'opi'o
persecute - fa'asaua
persecution (cruelty) - sau'aga
persevere - vilita'i, sogaso'ga, filiga
persevering - vilivilita'i
persist - finafinau, tausisi
person (man, mankind, people) - tagata
perspicuous - malamalama
perspire (to sweat) - a'afu
persuade (induce) - fa'aoleole, fa'atonu
perturbation - atuatuvale
pestilence - fa'ama'i
pet - fagafao
petition - ole, talosaga
petty - fa'atauva'a
phantom - aitu
phlegm - fatutale
photograph - ata
physician - foma'i
piano - piano (Eng)
pick fruits - toli, tau, tolia (pass)
pick up (rubbish, firewood, etc.) - tae
pick (pluck) - tau (futi)
pick (decide) - filifili
pickup - tufi
picture - ata
piece - fasi
pierce - tutu'i
pig - pua'a
pig sty - sai
pigeon - lupe
pile - fa'aputu, faupu'e, faula'i
pilfer - gaoi
pill - fuala'au, vai-folo
pillow - aluga, ali (wooden)
pilot - pailate (Eng), tautai, uli'va'a
pimple - fuafua, po'u
pin - pine (Eng)
pineapple - fala, falaaina
pinch - ini
pinchers - iofi
pipe - paipa (Eng)
pit - lua
pitch - pulu
pitsaw - ili tele
pity - alofa mutimutivale
place across - fa'alava, fa'atafa
placid - filemu
plague - fa'ama'i, mala, fa'asoesa
plain - laugatasi
plait hair - fili, lalaga, fili
plan - togafiti, pulepulega
plane (airplane) - va'a lele
plane (carpenter's tool) - tele, olo
planke - laupapa
planned (figured) - taupulea, ma'tau
plant (pregnant, conceive) - to
plant (farm) - to'to, laau (n)
plantation - fa'ato'aga, ma'umaga
plat - fasi'fanua, lalaga
play - taalo
playground - malae
pleasant - fa'afiafia, malie
please - fa'amolemole
plead - fautua
plot (consult) - taupule, taupulepule, togafiti
plough - sua
pluck - futi, segi, fufuti, toli, tau
plug - momono, tapuni
plumage - fulufulu
plunge - oso
ply - tausisi
point - mata, tolotolo
poison - fa'aona, ona
poke - tui
pole to carry load - amo, to'o
police - leoleo
polish - fa'aiila
polite - amio'ali'i, fa'aaloalo
polygamist - taunonofo
polygamist, wife of - taunonofo, autaunonofo
polygamy - autaunonofo
pomp - fa'alialia
pond (stagnant water) - vai lepa
ponder - mafaufau
pool - lepa
poor (destitute) - mativa, fa'atauva'a
pop - pa
populace - tagatanu'u, lautele
popular - alofagia
pork - alaga, fasi pua'a
porpoise - munua
port - taulaga
portion - tufa'aga, fa'alumaga
portrait - ata
pose - fa'afememea'i
position (assignment, role) - tofi, tofiga, tulaga
possess - maua
possible - mafai
Post Office - Fale'meli
post - pou'tu
posteriors - muli, nofoaga
postpone - tolopo
pot - ulo
potato - pateta (Eng), umala (sweet potato)
potent - malosi
poultry - manu, moa
pound (smash) - tu'itu'i
pound (weight unit) - pauna (Eng)
pound (money) - pauni (Eng)
pounding (hit) - tu'imomomo
pour - sasa'a, saati (pl), liligi
pout - fa'amusu, fa'asumusumu
poverty - matitiva
power - mana, malosi, naua, pule, paoa (Eng)
powerful - malosiaga, mamana
practice - masani (n), fa‘amasani (v)
prance - oso'oso
praise - fa'ane'ene'e, vivi'i
praised - fa'ane'etaga
prate - soga tautala
pray - tatalo, talosia (pass)
prayer (request) - talosaga, vi'iga
preach (proclaim) - tala'i, lauga
precarious - fa'aletonu
precede - muamua
precious (valuable, important) - ta'ua, aoga'tele
precipice - tofe
predict - vavalo, mate
prediction (prophecy) - valoaga, vavalo
predominate - fa'alausili
pre-eminent - silisili ese
prefer - filifili'a
pregnant - to
preface - tomua
preparation - sauniga
prepare - sauni, sauniuni, taoso
prepared (ready) - nofosaunia, saunia
prepay - lua'i totogi
preposterous - tau'sese
presage - mala, i'ite, vavalo
prescribe - pulega
presence - mafutaga, i luma, alala, afio
present - mea alofa, mea foa'i fua
present (give) - avatu, foa'i atu
present (time) - nei
presentation (gift) - ta'ita'i, mea'alofa
presently - o-nei
preserve - fa'aola, fa'asao
preside - pule
press (squeeze) - tatao
presumption - fa'amaualuga
pretend (as a prefix) - fa'afia (prefix), fa'ataga
pretty (handsome) - lalelei, matagofie, manaia
prevail - manumalo
prevalent - toatele, aoao
prevaricate - pe'pelo
prevent - taofi, vavao
previous - mua'i
price - tau
prick - tui
prickly (thorny) - tuitui, matuitui
pride - fa'amaualuga
priest - faitaulaga, faifeau
priest (pagan Samoan religion) - taula'itu
primary - peraimeri (Eng), mea muamua
prime - mea sili
prince - alo'ali'i, perenise (Eng)
prior - mua'i
prison - fale puipui
private - lilo
privately - fa'alilolilo
prize - faailoga
probable - atonu
probably (perhaps) - atonu, sema'nu
problematic - fa'afitauli
probity - fa'amaoni
proceed (continue) - fa'aauau, fa'aa'ea'e, muamua atu
proclaim - tala'i, fa'ailoa
proclamation - talaiga
procrastinate - fa'atamala
procure - fa'amaua
produce - fanau, fua, fa'aali
productive - lafulemu
procession - gasolo, solo
proclamation - tala'iga
profane - soli, faaleaga
proffer - ofo (Eng), tuu'a
profit - aoga
profound - loloto
progenitor (ancestors) - tua'a, tupuaga
progeny - fanauga
progress - alualuga
prohibit (forbidden) - fa'asa, vavao
project - tula'aga
prolific - lautele
prolong - fa'alevaleva
prominent - fa'asilisili
promise - tautonu
promontory - tolotolo, alele
promote - fa'atosi
promptly - fa'avavevave
promulgate - tala'i, fa'ailoa
prong - i'ofi, talu
pronounce - ta'u
proof (recorded) - fa'amau, sao
prop - te'e
propagate - fa'ateleiga
propel - fa'aoso
proper (necessary, suitable) - tatau, tusa, onomea
property - mea fa'apito
properous (ingenious) - tagolima
prophecy (prediction) - valoaga, vavalo
prophesy (predict) - vavalo
prophet - perofeta (Eng)
propitiate - fa'alelei, fa'ilemu
propitious - agalelei
prospect - va'aiga
prosperous - manuia
prostitute - fafine talitane
prostrate (set aside) - ta'atia, taoto
protect (take care, observe) - fa'amalumalu, tausi
protect (defense) - puipuia, fa'amalumalu
protract - fa'alevaleva
protrude - oso mai
protuberance - patupatu, fufula
proud - fa'amaualuga
prove - fa'ata'ita'i, tofotofo
proverb - muagagana
provision - oso
provoking - fa'a'ono'ono
provoke - fa'a'ono'ono, fa'aitaita, fa'alili
proximity - latalata
proxy - sui
prudent (thoughtful,considerate) - fa'autauta
pry (raise) - eu, io
Psalm - Salamo (Eng)
Pshaw! - isa!
pucker - numi'numi
pudding (banana/coconut) - poi
puerile - fa'atamaitiiti
puff - ulaula
pugnacious - fa'amisa
pull - toso
pull up weeds - vele, velevel (v.t.)
pulp - a'ano
pulpit - pulela'a, tulaga failauga
pulverise - tu'i pala
pump - pamu (Eng)
pungent - a'ava, fe'u
punish - fa'asala
punishment - afu, fa'asalaga, sala
puny - laititi
pup - tama'i
pupil - so'o
puppy - tama'i uli, tama'i maile
purchase - fa'atau
pure - lelei, mama
purge - fa'amama
purloin - gaoi
purple - mumu pa'auli, viole (Eng)
purport - fa'auiga
purpose - uiga, manatu, tonu
pursue - tuliloa, tuliloaina (pass)
purulent - aloua
pus - alou
push (shove) - tulei
pusillanimous - pala'ai
pustule - po'u
put - tu'u
putrefy - pala, elo
puzzle - fememea
-Q-
quarrel - misa, fefinaua'i, fenau
quarrelsome - femisaa'i, finafinau
quarter (shilling) - seleni (Eng)
queen - masiofo
questhouse (hotel) - fale tali malo
question - fesili, fesiligia (pass)
quick - vave, tope
quiet (calm) - filemu
-R-
race - tu'uga
radio - leti'o (Eng)
rain - timu, ua
rainbow - nuanua
rainfall - timuga
raise (lift) - si'i
ransack - vete, sagole
rat (mouse) - isumu
raw (uncooked) - mata
razor - tafi
razor blade - ma'tatafi
reach, to - a'apa, tapa mai
read - fai'tau
rebellious - fouvale
recline (lie down) - taoto
reconcile - fa'alelei
red - lanu mumu, lanu ula
redeem - togiola
Redeemer - Togiola
reduce (lessen) - fa'aitiiti
reeds - utu'utu
reef - gataivai
refuge - sulufa'iga
reign (king) - nofoaiga
reject (refuse, oppose) - te'ena, tete'e
rejoiced (to be proud) - mitamita, mimita
relationship - va feagai, va fealoai
religion (belief) - tapua'iga, fata faitaulaga
relative - tei
remain - faamuli, toe, totoe
remove (subtract) - toese, aveese, e'u
renew - fa'afou
repent - fa'atoese
repentence - sala'mo, fa'atoesega
report (story, news) - tala
reprove, to (correct, rebuke) - a'oa'i
resound - ta'alili
respect (polite) - fa'aaloalo, migao
respectable - ta'ulelei'a
rest - malolo, mapu
resting place - mapusaga
restless - tafitifiti, tafulufulu
resurrected - toe tu
retire (release) - fa'amalolo
retract - me'i ese
return - fo'i, fa'afo'i, tu'umuli
reveal (show) - fa'ali
revelation - fa'aaliga
reverence (show respect) - migao
reward - taui
rib - togaivi
rich (wealthy) - mau'oa
ridicule - faifai, tauleagaina, gao
righteous - amiolelei
righteousness - amiotonu
ring - mama
rinse - tatau
ripples - fa'agalu
road - auala
roast - tunu, fa'avela, tunupa'u
rock - papa ma'a
roll (wallow) - ta'afili, ta'avale
room - potu
rooster - toa
root - i'o, a'a
rope - maea, manoa
rose - rosa, losa (Eng)
rotate (whirl) - ta'avili
rough (of the sea) - sousou, sou, galu
row - alo
rowboat - va'aalo
ribs - o'o
riches - oloa
rice - alaisa (Eng)
ride - ti'eti'e
right (correct) - sa'o, tonu, fa'asao
ripe (rotten) - pula, pala
river - auvai, vaitafe
rub - olo, mili
rubish (trash) - otaota, lapisi (Eng)
rude (disrespectful) - fa'a'aivao, fa'alepopoi
rugged (rough, stony, rocky) - gaoa
ruler - pule
ruler (measurement stick) - vase, lula (Eng)
rumble - gogolo
rumour - tala fatu fua
run - tamo'e, tamomo'e (pl), tuli, taufetuli (pl)
rush (hurry) - fa'atope, fa'avave
rust - e'le
rusty - e'lea
-S-
Sabbath - Sapati (Eng)
sack (bag) - taga
sacrament - fa'amanatuga
sacred - sa
sad (sorrowful) - fa'anoanoa
sadness - fa'avauvau
safe (escape danger) - sao, sefe (Eng)
safety - saogalemu
sail - folau
salt - masima
salted - faamasima
salvation - olataga, fa'aolataga
sand - oneone
Satan (Devil) - Satani (Eng)
Saturday - Aso To'ana'i (ltr. day of feasting)
sauce (coconut milk, saltwater) - miti, sosi (Eng)
save - fa'aola
saved - fa'asao
Savior - Fa'aola
saw (to saw) - ili
say - faimai, talimai
scanty - to'agaogao, toaitiiti, itiiti
scar (physical blemish) - ma'ila
scatter - fola
scatter (publish, broadcast) - fa'asalalau
scatter (disperse) - fa'ata'ape'ape, ta'apea'pe
scattered - salalau, fa'asalalau
schedule (list) - fa'asologa
school - aoga
scissors - seleulu
scold - o'te, otegia
scoop-out - sali
score - tini, sikoa (Eng)
scrape - salo
scratch - valu, ma'osi
scratched (skinned) - mafo'e
scroll (roll up) - ta'ai
sea - sami
sea urchin - tuitui
search (seek) - su'e
season (weather) - tau
seaward direction - gatai
secretly - fa'ana'na
seek (search) - sa'ili, su'esu'e
seldom (rarely) - se'a'se'a
sell goods - fa'atauoloa
senate - senate (Eng)
send - auina
separate - mavaevae, valavala
separated (devorced) - tete'a
separation - va
September - Setema (Eng)
serve - tautua, auauna
seven - fitu
seventy - fitu sefulu
sever - fa'amutu
severed - mutu
shade - paolo
shake (tremble, quake) - tete, gatete, lulu, luelue
shallow - papa'u
shame - ma
shamed - fa'ama
shark - malie
sharp - ma'ai
sharpen - fa'ama'ai, fa'amata
shave (brush away) - tafi, tafitafi (pass), sua
shed (poured out) - maligi, masa'a
sheep - mamoe
sheet - ie
shine (shed light) - susulu
shiny (glow) - pupula, fepulafi, i'ila
ship - va'a tele
ship, deck of - fogava'a
shirt - ofu tino
shoe - seevae
shoot - fana
shooting - fanafana
short - pu'upu'u, pupuu (pl)
short-winded (to pant) - sela
shorten - fa'apu'upu'i
shoulder - tau'au
shout - alaga
shovel (spade) - suo
show - fa'asino
shown - fa'ailoa, fa'aali
shread - nuti
shrimp - ula
shrink (shrivel) - me'i
shut-off - ta'pe
sick - ma'i, gasegase (resp)
sickly - fa'ama'ima'i
sickness - fa'atafa
side - itu
sight - silafaga
silence - fa'ana
silk - silika (Eng)
silly - soso
silver - alio, ario
sin - agasala
sing - pese, pepese (pl)
sink (capsize) - goto
sinnet - afa
sip - mitimiti
sister (girl's sister) - uso
sister (boy's sister) - tuafafine
sit (remain) - nofo, alaala
sit cross-legged - fa'atai, saofa'i, nofo
six - ono
sixty - ono sefulu
skeleton - auivi
skin (bark) - pa'u
skin ulcer - po'u
skinny (thin) - pa'e'e, tinovale, mimiti
skipper - tautai
sky - va'teatea
slander - upu vale
slap - po
slave - pologa, nofo pologa
sleep - moe, tofa (resp)
sleep, put to - faamoe
sleep late - moe'umi
sleep soundly - moegase
sleepy - fia moe
slice - fisi
slide (landslide) - solo
slip (slide) - se'e, sese'e (pl), masolo
slippery - se'e, mase'ese'e
slip off - mamulu
sloppy - so'ona
slothful - fa'apala'pala
slow - faiaga, gese, telegese
small (little) - iti'iti, nini'i, tama'i (pre)
smelly (offensive smell) - elo, mafu
smoke - asu afi
smoke (cigarette) - u'laula
smoth - lamolemole
snake - gata
snare - sele, matasele
snatch (to jerk) - se'i
sneeze - mafatua
sniff - sogi, sogisogi
snore - ta'agulu
snub - taufaifai
soak in sea water - fa'asami
soap - fasi moli
soft (loose, weak, tired) - vaivai
soldier (warrior) - fitafita
solemn - fa'apau
somewhat - te'isi
son (child of a woman) - tama tama
son (child of a man) - atali'i, tama tama
song - pese
soon (about, almost, nearly) - toeitiiti
sorcery - fa'ataulaitu
sour - a'ava, oona
sorry - fa'atoese, salamo
soup - supo (Eng)
South - Toga, Saute (Eng)
space - va'tea'tea
spacious - lautele, vaapiapi
spank (beat, scourge) - sasa, fue
speak (talk) - tala'i
speak or/act rudely to superiors - sosopo
spear - tao, ti'a, tui
speared (poke) - tui
special - fa'apitoa, ta'ua
speech - fetalaiga, saunoaga
spicy - fe'u
spider - apoga'leveleve
spilled - masaa, maligi, sasaa
spiral - vili
spirit, disembodied - agaga
spit - feanu
splash - pipisi
split in half - vaelua
spoiled - mafu
spoon - sipuni (Eng)
spotted - pulepule, tusitusi
spouse - toalua
sprained (ankle) - mapeva
spread - folafola, fofola, ape
spring water - vai puna, punavai
sprinkle (light rain) - fa'atulutulu
sputum - feanuga
squeeze - o'omi
stale (moldy) - mafu, pala
stand - tu, tulai, laulaututu
standing - tu'tu, lautu, laututu (pl)
star - fetu
starboard (right side) - taumatau, tauagavale
stare - pupula, te'te
start - amata, gafua
startled (shocked) - te'i
starved - matelaina
steal (thieve) - gaoi, gaoia (pass), fao
stealth (secretly) - fa'alilolilo
steam (vapor) - ausa
steer - fa'auli, tautai, uli
steer (manage, conduct) - fa'afoe
steering mechanism - foeuli
step - la'asaga, la'a, laasia
stick, planting - o'so, to'a
stick (adhere) - pipi'i, pi'itia
stick (wood) - fasi laa'u
stiffen - fa'amalo
sting (itch) - fe'alasi
sting (bite) - u
stingy - mata'u, aimeo, matamui
stink - elo, sauga
stir - fa'agae'e, sa'eu, saeua, seuseu
stomach - manava
stone (pebble) - ma'a
stop-it - soia, tu'u
store - fale'oloa
storm - ta'uta'u, matagi, afa
story - tala
straight - sa'o
strain - tatau
strange - ese
stray - ta'asolo
stretch out - ma'au, fola
string - manoa filo
striped - tusitusi
strive (persevere) - taumafai, taupati
strong - malosi, fefeu, malo
study (search, research) - su'esu'e
stumble - taupa'u, tausuai
stutter (speak foreign tongue) - nanu
stubborn (headstrong) - finauvale
stupid (idiotic) - faavalevalea, valea
subject (topic, doctrine) - mataupu
subjegation - fa'asifo, fa'apologa
submarine - va'atofu (ltr. dive boat), va'amaulu (ltr. boat that enters)
subside (recede) - maui
substandard - fa'alelelei
subtract (remove) - toese, aveese
successively - fa'asolopito
suck - mimiti
sudden (unexpected) - fa'afuase'i
sugar - suka (Eng)
sugar cane plant - tolo
suitcase - ato pa'u
summon (call) - logo
Sun - La
sunburn - fa'ala
Sunday - Aso Sa
Sunday meal - To'anai
supernatural power - mana
support - sapasapai, sapasapaia, apo
support (to lift) - apoapoa'iga, apoapo
suppose (assume) - masalo
suppress - titina
supreme - aoao, sili
sure (actual, real) - mo'i
surfaced - e'a
surface, earth - foga'eleele
surface, water - foga'vai
surround - si'osi'o, siomia (pass)
surrounded (encompassed) - siosiomia
swallow - pu'u, pou
swallow (bird) - pe'ape'a
swamp - taufusi, fusi
swear (curse) - palauvale, gutuvale
swear (oath) - tauto, tautoga
sweep - salu
sweet - suamalie
swell - fa'afefete, fula
swift - saosaoa, vave
swim - au'auga, a'au (v), fe'ausi
swing - ta'upe
swollen - fefete
sword (machete) - pelu, naifi (Eng)
-T-
tabacco - tapa'a
tail - siusiu, i'u
take - ave
take it easy - faifaimalie, faifailemu
taken - avea
talk (speak) - tautala, tautalagia (pass)
talk (speech) - tautalaga, lauga
tall - umi, tino'ese
talk - tau'tala, saunoa
tame, to - fa'alata
taro - talo, ta'amu
taro - replanted - tiapula
tatoo - tatau, pe'a
taxi - (taxi)
teacher - fai'aoga
team - au
teapot - tepoti (Eng)
tear (rip,rend) - saei, masae, sasae
tease (provoke) - fa'alili, taufa'alili
taste - tofo
telephone - telefoni (Eng)
television - televise (Eng)
tell - ta'u, fa'ailoa
tempt (tryout, taste) - fa'aosooso, tofotofo
temptation - fa'aosoosoga
temple - malumalu
ten - sefulu
tendency - tauau
tent - fale ie
terminate - fa'amuta
test (examination) - suega
thank (gratitute) - fa'afetai
thank in respectful manner - faamanu
theme (subject, reason) - autu
they (more than two) - la'tou
they (two) - la'ua
thick - mafiafia
thick (liquid) - toto'o
steal - fao mea, gaoi
thief - tagata gaoi
thievery (steal) - fao, gaoi
thigh - suilapalapa
thin (skinny) - tinovale, mimiti
thing - mea
think - ma'faufau
thirsty - fia inu
thorny (rough) - talatala, matuitui
though - peisea'i, pei
thought - loto, finagalo
thought (consideration) - mafaufauga, manatu
thousand - afe
three - tolu
thread - filo
thrifty - manuamanu
throw (toss) - togi
thunder - fai'titili, ta'alili
Thursday - Aso'tofi
thus - fa'apea
thing - mea
thin - manifinifi
tide - tai
tide, low - tai masa, tai pe
tide, high - tai sua
tie - nonoa, fusi
tied (i.e. hold fast, firmly) - mau (suffix)
tilted (slanted, uneven) - sipa, fa'asipasipa
time - taimi (Eng), itula
tire - vai'vai
tired (physically unfit) - fiu, teteva
tithe - sefuluai
tithing - sefulua'i
title (i.e. Mr.) - Susuga, Afioga, Tofa
today - aso nei
toe - tamatama'ivae
toenail - atigivae
together (equal) - gatasi
togetherness (unison) - fa'atasi
toilet (outhouse) - fale'vao
told (mentioned) - ta'ua
tomorrow (morning) - taeao
ton - tone (Eng)
Tonga - Toga
tooth - nifo
top (peak, summit) - tumutumu
toss - lafo
torn (ripped) - masae, sasae, saei
touch (reach) - pa'i
tough (hard, fit) - fefeu, ti'a'a
towel - solo
towel, bath - solo ta'ele
tower (fortress) - olo
trace - vase
tradition - uputuu
transgression - soligatulafono
translate - fa'aliliu
transparent (clear) - manino
transport - la'u
trap (snare) - mailei
tread (trample, transgress) - soli
tree - la'au
tree trunk - ogala'au
tresspass - solivalea
trial (temptation) - tofotofoga, suega
tribute - lafoga, taulaga
trick (strategy) - togafiti
trickery - togafiti
Trinity - Tolu Tasi Paia (Ltr. Holy One Three)
trip (make stumble) - nape
troubled (unfortunate) - pagatia
trouble - fa'alavelave
troublesome - lavelave
truck - ta'avale te'le, loli (Eng)
true (actuality) - e moni, e moi
trumpet - pu
trust (depend, lean) - fa'alagolago
try (attempt) - taufai, fa'ata'ita'i
Tuesday - Aso'lua
tune - fati
turn back - fulitua
turn over - fuli
turn the head - faliu
twins - masaga
twist - milo
two - lua
t-shirt - mitiafu
-U-
ugly (unsightly, improper) - mataga, auleaga
umbrella - fa'amalu
undecided - fa'alotolotolua, fetoa'i
unfasten (untie, divorce) - tatalai
unfit - fa'alefetaui
uniform (dress) - togiga
united - lotogatasi
unnecessary noise made by people - pisa, pisa'o
unqualify - fa'aleonomea
unripe fruit (green) - moto, ota
until - se'ia
unwavering - toa'i
unwilling (obstinate) - musu
upheld - tausi, usiusita'i
upside down (turn over) - mafuli
urge (fervent) - tauanau, vina, una'i
urgent (urge, hurried) - faanatinati, faavave
use - fa'aaoga
useful - aoga
useless - fa'aleaoga
-V-
vaccinate (prick, pierce) - tui
vanish (disappear) - mou, nimo
vegetable - greens - lau'mata, pele
veil - veli (Eng)
velvet - veloveta (Eng)
verse (poetry) - fuaiupu, solo
very hot - a'asa
victorious (win, succeed) - manumalo
village - nu'u
virgin - taupou
visit - asi, asiasiga (v.t.)
visiting - asiasi
voice - si'ufofoga, leo
volley (bounce and catch a ball) - popo
volunteer (v) - ofo
vomit - pua'i
vote (ballot) - palota (Eng)
-W-
wade - asa
wag - lialia'i
wages (to pay) - totogi
wail - tagi'aue
waist - sulugatiti
wait - tali, fa'atali
wake - ala
wake someone up - fafagu, fa'aala
waking - fa'aala, fafagu
walk - savali, savavali (pl)
wall (fence) - pa, aupa
wallow - ta'afili
wander - sese
wane - gase
want - mana'o
wanted (desirable) - manaomia
war - taua
warm - mafanafana
warning - lapatai
warrior (brave) - toa
wash - fufulu, fa'ama'ma
wash hands - fafano
waste (cruel) - maimau, saunoa
wasteful - fa'amaimau, fa'atinovale
watch (clock) - uati (Eng)
watch - matamata, leoleo
watch (watch a game) - maimoa, va'ava'ai
water - vai, suavai, taufa
wave (swell) - galu, peau
wax - pulu
way - aga, tu, ala
waylay - lamalama, talialaina
we (two including listener) - ta'ua
we (two excluding listener) - ma'ua
we (including the listener) - tatou
we (minus the listener) - matou
weak (tire) - vaivai
weaken - fa'avaivai
wealth (riches, abundance) - tamaoaiga, mau'oa
weapon - au'upega, meatau
wear - ofu
weath - oloa
wedding-feast - tausamaaga
Wednesday - Aso Lulu
weed - utu'vao
week - vai'aso
week, next - vaiaso a sau
week, last - vaiaso ua tea
weep - tagi
welcome - ofo
West - Si'sifo (Sa'sifo?), gagaifo(?)
westward - gagaifo, agaisisifo
wet - su'su, fa'asu'su (v)
whale - tafola
what - o le a? se a?
wheel - uili (Eng)
when - afea, anafea
where - ofea
whinny - nana
whisper - musumusu
whispering - musumusuga
whirlwind - asiosio
whistle - fa'amiti, fa'aili
white - lanu pa'epa'e, papae (pl)
whiteness - pa'epa'e'ma, sinasina
whole - atoatoa
who - o ai?
why - ai se a? se a le mea?
wick - vavae
wicked - amioleaga
wide - lautele, vatele
widen (expand) - fa'alautele
widespread (abounding, common) - ta'atele
wife - a'va, faletua (respect)
wild - aivao, fe'ai
wilderness (forest) - vaovaololoa
will - loto, mana'o, finagalo
willing - mafai, loto
wind - savili, matagi
wind blow - agi
windpipe - fa'a'i
window - fa'amalama
win - malo, manumalo, mua, ua sini
wing - apa'au
wink - emo'emo
wipe - soloi
wire - uaea (Eng)
wish (desire) - mana'o, maoi
with - i, ma
withdraw - alu'ese
wither - mamae
withered (dried up) - magumagu
withhold - taofi
within - itotonu
without (outside) - ifafo
without - aunoa ma, vagana
withstand - tete'e
witness (testimony, testify) - molimau
woe - aue, le paga, se paga
woman - tamaita'i, fafine
womb - manava
wonder - ofo
wood - la'au, vao matua
word - upu
wordy - fa'asalemausau
work (job, labour) - galuega, galulue (pl)
world - lalo'lagi
worm - anufe
worry (anxious) - popole, fa'asoesa
worship - tapua'i, ifo
worth - aoga
wounded - manu'a (resp), lavea
wrap - aui
wrath - ita, to'asa
wreath - pale
wrestle (struggle) - tauivi
wriggle - tafiti
wring - mimilo
wrinkled (crinkled) - ma'anuminumi, manumi
wrist - tapulima
write - tusi
wrong (incorrect, lost, astray) - se'se
wrongdoing - pona
wry - pi'o
-X-
x-ray - (x-ray)
-Y-
yam - ufi
yard - iata (Eng)
year - tausaga
yell - alaga, fa'no
yellow - lanu sama'sama
yes - ioe
yesterday - ananafi
yield (obey) - gaua'i, usiusita'i
you (one person) - e (o o'e)
you (two including listener) - oulua
you (three or more) - tou, outou
young man - taulealea
young person - talavou
younger sibling - naitei
youth - autalavou
youthful - talavou
-Z-
zeal - ma'elega
zealous (hardworking) - maeleelega, filiga
zoo - (zoo)
----------------------------------------------------------------
NOTES:
a. POSSIBLE WORDS
I derived these words, which aren't currently used in the Samoan
language, using other sources. I strongly believe that these were
the words used anciently that were either forgotten or replaced.
Jupiter - Iao
Mercury - Filo
Saturn - Atua
Venus - Lulu
b. NUMBERS
1. tasi 2. lua 3. tolu 4. fa
5. lima 6. ono 7. fitu 8. valu
9. iva 10. sefulu
11. sefulu-tasi, 12. sefulu-lua, 13. sefulu-tolu, 14. sefulu-fa, etc.
20. lua-sefulu, 30. tolu-sefulu, 40. fa-sefulu, 50. lima-sefulu, etc.
21. lua-sefulu-tasi, 22. lua-sefulu-lua, 23. lua-sefulu-tolu, etc.
100. tasi-selau, 200. lua-selau, etc.
c. HOLIDAYS
Easter - Aso Eseta
Thanksgiving - Aso Fa'afetai
Christmas - Kerisimasi
New Years - Aso Tausaga Fou
d. DAYS
Sunday - Aso Sa
Monday - Aso Gafua
Tuesday - Aso Lua
Wednesday - Aso Lulu
Thursday - Aso Tofi
Friday - Aso Faraile
Saturday - Aso To'ana'i
e. MONTHS
(All names for months are derived from non-Samoan words.)
Januaray - Ianuari February - Fepuari
March - Mati April - Aperila
May - Me June - Iuni
July - Iulai August - Auguso
September - Setema October - Oketopa
November - Novema December - Tesema
f. COLORS
black - uliuli blue - lanumoana
brown - enaena green - lanumeamata
orange - lanumoli pink - piniki (Eng)
purple - viole (Eng), mumu pa'auli red - mumu
white - pa'epa'e yellow - samasama
g. WORDS BORROWED FROM ENGLISH
These are few words that are derived from English and other non-Samoan
words. The list is quite extensive and growing. It's something that
concerns many traditionalists.
atomic - atomika
box - pusa
busy - pisi
carrot - kaloki
cheese - sisi
cigarette - sikareti
college - kolisi
cook - kuka
electricity - eletise
governor - kovana
knife - nefi
lawn mower - moa
music - musika
newspaper - nusipepa
paper - pepa
park - paka
peanut - pinati
cow - povi
rubish - lapisi
shutup - salapu
spoon - sipunu
telephone - telefoni
television - televise
h. Guide
Eng - Words that were derived from non-Samoan language (English, Spanish, etc.)
Ltr - literal translation.
Pre - Prefix
Pl - Plural
v - verb
n - noun